Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić izjavio je juče, posle imenovanja za protektora Evropske akademije nauka i umjetnosti da je to priznanje razumio kao čast koja je iskazana cjelokupnoj akademskoj zajednici Srbije za kontinuirani i viševjekovni doprinos korpusu evropske i svjetske naučne i umjetničke misli.
-Počast primam kao odnos poštovanja intelektualaca evropskog kontinenta prema istoriji nauke i akademizma Srbije, ali i kao obećanje da ćemo u budućnosti jednakom voljom podizati standarde znanja, kreativnosti, naučnih dostignuća- rekao je Nikolić na zasjedanju akademije.
Predsjednik Srbije je podsjetio da je jedan od najuglednijih članova Srpske akademije nauka i umjetnosti, nobelovac Ivo Andrić, rekao da „stvaralac i njegovo djelo ne služe ničemu ako na ovaj ili onaj način ne služe čovjeku i čovječnosti’’.
-Istorija nauke i naučnika među pripadnicima moga naroda upravo potvrđuje ovu sentencu svojim inovacijama i životima. Nemjerljiv je doprinos čovječanstvu izumitelja naizmjenične struje, u svoje doba ipak neshvaćenog genija Nikole Tesle. Van svog i našeg vremena, on je čovjek koji je mogao, ali nije postao srebroljubac, koji je u ljubavi prema ljudima nalazio motiv za rad i hrabrost da se izbori sa nerazumijevanjem. Sveprisutan kao vazduh i sada je svojim izumima među nama veliki Tesla čijom se zaslugom neslućeno ubrzao čovjekov civilizacijski hod. Ostavio je svim potonjim naučnicima zavjet skromnosti i posvećenosti, odricanja i nesebičnosti, naučne odvažnosti i vjere u čovjeka-stvaraoca. To su, iskreno vjerujem, odrednice koje i danas stoje, ili bi barem trebalo da stoje, uz imena svih naučnika svijeta. I veliki pronalazač Mihajlo Pupin, kome dugujemo sonar, začetke danas neophodnog i sa čovjekom sraslog mobilnog telefona, uopšte savremenih komunikacija, i kao omiljeni profesor na Kolumbija univerzitetu i kao naučnik ostavio je poruke za budućnost tako neophodne za razumijevanje životnog puta posutog trnjem i zvijezdama. Glad za naukom, za ostvarenjem velikih ideja ne poznaje porijeklo, niti naciju. Pupin je građanin svijeta, naučnik koji jednako pripada svom rodnom malom srpskom selu Idvor, koga nema ni na jednoj karti svijeta, koliko i Evropi, Americi, planeti- istakao je predsjednik Srbije.
Nikolić je ocenio da su zajednički imenitelji Austrije i Srbije prije svih Dositej Obradović, Vuk Karadžić, Milutin Milanković i Ivo Andrić.
-Prvi je prije više od dva vijeka donio evropske vrijednosti u tada vazalnu Srbiju, drugi je sa Geteom i braćom Grim prevodio srpske narodne pjesme na njemački jezik i štampao prve srpske knjige po gradovima Austrije, treći je svoj inženjerski vrhunac ostvario u Beču, ali se vratio na Beogradski univerzitet da ga svojim radom u oblasti astronomije i kalendara uzdigne među vodeće evropske akademske institucije, a četvrti je doktorsku disertaciju, okosnicu kasnijeg cjelokupnog opusa, izradio u Gracu. Rizikujući da ne pomenem mnoge, pominjem i Ruđera Boškovića- kazao je Nikolić.
Prema njegovim riječima, tako povezani Teslinom strujom, Pupinovim kalemovima, Milankovićevim učenjima, danas pripadamo globalnoj naučnoj sferi, nepodijeljenoj granicama, neopterećenoj pripadnostima bilo koje vrste.
-Radujući se daljem napretku Evropske akademije nauka i umjetnosti, sa zahvalnošću primam ukazanu čast protektora, doživljavajući ovu instituciju kao zadužbinu u onom smislu u kom je govorio Dositej Obradović: ‘’Nauči se od mudrijeg - to je velika korist. Nauči drugog - to je velika zadužbina’’, poručio je Nikolić.
M.Nj.- (Tanjug)
Osnovana
1990. godine
Evropska akademija nauka i umjetnosti, sa sjedištem u Salcburgu, osnovana je 7. marta, 1990. godine. Ona danas okuplja preko 1.500 naučnika i istraživača, filozofa i umjetnika iz Evrope, Azije i SAD, uključujući i 29 dobitnika Nobelove nagrade.
Na svečanom plenumu, koji se svake godine održava u Salcburgu, primaju se novi članovi i proglašavaju protektori.